Crvena riža + omega 3 + artičoka, sve to zajedno mjesec dana, i (pre)visok kolesterol u normali. Hvala ljubaznoj magistri na savjetu.

Crvena riža dobiva se fermentacijom obične, bijele riže Oryza sativa L. pomoću plijesni Monascus purpureus. Poznata je više od 2.000 godina. Povijesni zapisi je spominju još u vrijeme dinastije Zhou (770.–221. g. pr. n. e.) kada su je koristili kao konzervans i dodatak jelima za poboljšanje okusa i boje. Upotrebljavali su je i liječnici tradicionalne kineske medicine za liječenje bolesti srca i krvnih žila, te kod raznih probavnih tegoba. Postupak proizvodnje crvene fermentirane riže detaljno je opisan u drevnoj Kineskoj farmakopeji, napisanoj još u vrijeme dinastije Ming (1368.–1644. g.) u kojoj se spominju i njezina brojna farmakološka svojstva i medicinska primjena. Među brojnim pripravcima na njezinoj osnovi, posebno mjesto zauzima Zhitai ili Xuezhikang, alkoholni ekstrakt crvene riže kao sredstvo za poboljšanje cirkulacije, koji je uvršten i u tradicionalne kineske spise o ljekovitim tvarima.

Crvena riža se na Zapadu pojavila tek nakon Drugog svjetskog rata kada su je doseljenici iz Azije počeli predstavljati Americi. Danas je planetarno poznata kao prirodno sredstvo za snižavanje povišene razine kolesterola, sve raširenije pošasti suvremenog života.

Učinci crvene riže, za razliku od brojnih drugih biljnih pripravaka s reputacijom prirodnih ljekovitih tvari, potvrđeni su kliničkim pokusima, a mehanizam njezinog djelovanja znanstveno je objašnjen.

Krajem prošlog stoljeća započela su intenzivna ispitivanja kojima je cilj bio znanstveno objasniti neospornu činjenicu da konzumiranje crvene riže uspješno smanjuje razinu kolesterola i ukupnih lipida u krvi.

Analizama je utvrđen bogat sastav fermentirane crvene riže te su dokazane brojne biološki aktivne tvari koje na razne načine mogu pridonijeti očuvanju i poboljšanju zdravlja kao i regulaciji masnoća u krvi. Među njima su: zasićene i nezasićene masne kiseline, proteini, aminokiseline, škrob, fitosteroli (b-sitosterol, kampesterol, stigmasterol), izoflavonoidi, vlakna, elementi u tragovima, niacin. Međutim, ključnu ulogu u borbi protiv kolesterola i triglicerida ima specifična skupina međusobno strukturno sličnih poliketida, inhibitora enzima koji kontroliraju sintezu kolesterola. Oni nastaju kao produkt fermentacije, a poznati su pod zajedničkim nazivom monakolini. Ima ih 15-tak vrsta, a u crvenoj riži dominira monakolin K. Stoga se upravo monakolin K smatra i najodgovornijim za inhibiciju sinteze kolesterola u jetrima čiji rezultat je smanjena razina kolesterola u krvi. Ostale spomenute sastavnice svojim sinergističkim djelovanjem značajno pridonose ukupnom učinku i djelotvornosti crvene riže kod problema hiperkolesterolemije.

Prema rezultatima različitih istraživanja provedenih 2010. i 2013. godine na dobrovoljcima s povišenim razinama kolesterola, uzimanje crvene riže tijekom 4-8 tjedana dovodi do sniženja ukupnog kolesterola za 15%, a LDL kolesterola za više od 20%.

Po svojoj kemijskoj strukturi i farmakološkoj aktivnosti monakolini odgovaraju statinima, inhibitorima HMG-CoA reduktaze, enzima koji kontrolira proizvodnju kolesterola i koji su djelatna tvar lijekova za smanjenje razine kolesterola. Stoga se o monakolinima često govori i kao o prirodnim statinima.

Pozitivni rezultati brojnih istraživanja djelotvornosti monakolina iz fermentirane crvene riže na regulaciju metabolizma kolesterola, bili su poticaj za raspravu i donošenje znanstvenog mišljenja u Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA). Tom prilikom potvrđena je njegova djelotvornost i odobrena je slijedeća zdravstvena tvrdnja: “Monakolin K iz crvene riže pridonosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi”. Koristan učinak postiže se svakodnevnim unosom 10 mg monakolina K iz ekstrakta fermentirane crvene riže.

Budući da monakolin K ima isti mehanizam djelovanja kao i statini iz lijekova za liječenje hiperkolesterolemije, valja voditi računa i o tome da, bez obzira na svoj prirodni izvor, ima i slična neželjena djelovanja. Nuspojave su ipak znatno rjeđe i slabije izražene, prvenstveno zbog toga što su njihove razine u dodacima prehrani i po desetak puta niže, a najčešće se javljaju u obliku glavobolja i probavnih tegoba. Teže nuspojave (hepatotoksičnost i miopatija) koje se mogu javiti kao posljedica uzimanje lijekova sa statinima, rijetko se mogu očekivati kao rezultat uzimanja dodataka prehrani s crvenom rižom. U svakom slučaju prije uzimanja tih pripravaka dobro se posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom. Te pripravke ne bi trebalo uzimati s alkoholom i hepatotoksičnim lijekovima i pripravcima, lijekovima koji se koriste za snižavanje krvnog tlaka, antikoagulansima i nesteroidnim protuupalnim lijekovima kao niti s dodacima prehrani takvog djelovanja koji sadrže ekstrakt ginka, koenzim Q10, astaksantin, češnjak. Također se ne preporučuje njihovo uzimanje sa sokom od grejpa, niti osobama mlađima od 18 godina. Njihova primjena je kontraindicirana kod bolesnika koji se već liječe statinima, jer se time povećava vjerojatnost nastanka nuspojava.

Pripravci s fermentiranom crvenom rižom danas se zbog sigurnosti dodatno provjeravaju na moguću kontaminiranost nefrotoksičnim mikotoksinom citrininom, metabolitom plijesni Aspergillusi Penicillium vrsta. Uočeno je ipak da ga mogu proizvesti neke Monascus vrste.

Uz pravilnu primjenu, pripravci s crvenom rižom siguran su način za brzu i učinkovitu redukciju povišenog kolesterola, posebno u slučajevima kada se ne radi o ekstremnom odstupanju od uobičajenih granica. Pritom se preporučuje konzumiranje 1.200 mg praha crvene riže, i to do dva puta na dan.